HR | EN
 
 
unesite e-mail:
želim primati
ne želim
 

Kulturni krajolik Velikog Tabora – prepoznavanje, vrjednovanje i zaštita

Osmi članak sa Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa DVORCI I LJETNIKOVCI – KULTURNO NASLIJEĐE KAO POKRETAČ GOSPODARSKOG RAZVOJA

Burg-dvorac Veliki Tabor izgrađen je na početku 16. stoljeća kao utvrda na vrhu brijega. Primarni razlog gradnje bila je obrana od Turaka u prostornomu obrambenom sustavu doline rijeke Sutle, na koje se širem području istodobno grade feudalni gradovi (burgovi), također i s druge strane rijeke u Štajerskoj. Bio je središtem vlastelinskoga posjeda obitelji Ratkaj do kraja 18. stoljeća, no nakon toga zbog promjena raznih vlasnika započinje razdoblje njegova propadanja. Veliki je Tabor dosad bio predmetom niza istraživanja s povijesnog, arhitektonskog, arheološkog i povijesno-umjetničkog gledišta, ali je nedovoljno vrjednovano njegovo ambijentalno i pejsažno značenje.
Rad se bavi istraživanjem prostora egzistencijalno vezanoga uz burg-dvorac Veliki Tabor, posebice njegovim kulturnim krajolikom, a uključuje analize povijesnoga razvoja prostora nekadašnjega vlastelinskog posjeda; prirodnih značajki (reljef, pokrov tla, vode), poljodjelskih kultura i načina korištenja zemlje tijekom povijesnih razdoblja, arhitektonskih oblika i načina gradnje (povijesnih i recentnih). Osim toga, istražuju se perceptivne i vizualne značajke prostora, glavne vizure, komunikacijski tijekovi, estetski doživljaji i osjećaj prostora.
U metodološkom smislu krajolik Velikoga Tabora raščlanjuje se u kontekstu suvremenoga koncepta krajolika, koji se ne zadržava samo na doživljaju i vizualnim dojmovima. Prema definiciji kulturni je krajolik sinteza specifične konfiguracije i topografije, vegetacijskoga pokrova, načina korištenja zemlje, uzorka naselja, povijesnih i kulturnih procesa te aktivnosti.
U takvom je sagledavanju krajolik definiran i kao visokoutilitarni, okosnica gospodarskoga života stanovništva i lokalne zajednice. Krajolik Velikoga Tabora trebalo bi sagledavati prije svega u procesu njegova života, ali istodobno skrbeći o njemu kao uzorku. U njegovu je razvitku od velike važnosti očuvanje identiteta primjenom stručno usvojenih metoda zaštite i održavanja krajolika, te revitalizacijom najkvalitetnije razvojne faze.

Mr.sc. Biserka Dumbović-Bilušić, dipl.ing.arh.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu
Mesnička 49, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia
www.min-kulture.hr  
Tel. +385 (0)1 4851 522
Fax +385 (0)1 4851 519
E-mail: biserka.dumbovic@zg.t-com.hr  
Nikolina Vrekalo, dipl.pov.umj.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu
Mesnička 49, 10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia
www.min-kulture.hr  
Tel. +385 (0)1 4851 522
Fax +385 (0)1 4851 519
E-mail: nikolina_vrekalo@yahoo.com  


 
Vi ste:
vlasnik/ca dvorca
potencijalni kupac
planiram posjet nekom dvorcu
generalno zainteresiran/a za temu dvoraca
ovdje sasvim slučajno