|
U srednjovjekovno doba utvrda u današnjem selu Kaptol sastojala se iz dva dijela. Vanjska ili kaptolska utvrda bilo je utvrđenje kaptolske varoši koju su većim dijelom sačinjavale kanoničke i druge kurije. Unutrašnja ili prepoštova utvrda sačuvala se kao ruševina do danas. U njoj je boravio prepošt (prvi dostojanstvenik kaptola kjega je imenovao papa), u njoj su se nalazili kanonička vijećnica i zborna crkva sv. Petra. Dolaskom Turaka, u prepoštovu utvrdu smještena je vojna posada.
Unutrašnja utvrda nastala je oko 1500. godine. Po svojoj kasnogotičko-renesansnoj koncepciji pripada tipu kaštela okruženoga grabištem (tzv. wasserburg), uobičajenog osobito u drugoj polovici 16. st. Slične utvrde nalazile su se u Dubravi (kod Vrbovca), Čazmi, Cerniku i Gvozdanskom. Utvrda u Kaptolu tlorisno je u obliku nepravilnog šesterokuta. Ulaz je s juga kroz četvrtastu kulu do koje se nekoć dolazilo pokretnim mostom, koji je u doba baroka zazidan. Sačuvane su tri ugaone polukule sa puškarnicama u prizemlju, a tragovi slične kule naziru se ispod svetišta barokne crkve sv. Jurja koja je izgrađena u 18. stoljeću zajedno sa zvonikom na mjestu stare gotičke zborne crkve sv. Petra. |