cheap air jordans uk cheap mont blanc pens hollister outlet uk adidas jeremy scott uk hollister outlet cheap air jordans gucci belts uk nike shox uk cheap nike air max 90 gucci belt uk

Hrvatski dvorci
 
HR | EN
 
 
 

Perivoj

Marko Bombelles tvorac je perivoja u Opeki. Kako je izgledao perivojni prostor prije negoli je grof Marko došao u Opeku, nije poznato. Budući da je dvorac sagrađen u 18. stoljeću, vjerojatno je već tada bio uređen okoliš dvorca. Prirodna šuma, čiji je rub sezao do samog dvorca i livada u ravnici, bila je po svoj prilici prvi autohtoni pejzažni parkovni prostor čija su jednostavnost i prirodna ljepota bili dovoljni kao dostojni okvir plemićkom dvorcu. Perivoj kakvog danas poznajemo počeo se oblikovati pedesetih godina 19. stoljeća. Možda odmah 1852. godine kada je grof Marko Bombelles došao u Opeku, nakon smrti njegova tasta Franje Draškovića 1857. godine, dotadašnjeg vlasnika dvorca, ili kasnije, ali svakako prije 1860. godine jer je tada perivoj već ucrtan u katastarsku kartu. Površina perivoja iznosila je tada osam hektara. Kasnije je perivoj proširen prema sjeveru, na prostor gospodarstva, povrtnjaka i voćnjaka, ali i prema jugu, pa danas zaštićena površina zajedno s park-šumom zauzima 52 hektara. Perivoj se povećavao, a možda i preoblikovao 1884., 1902. i 1910. godine.
Druga polovica 19. stoljeća, kada je perivoj nastao, doba je romantizma i u vrtnoj umjetnosti. Tada su već postojali brojni romantičarski perivoji širom Austrije i Europe, a zagrebački je Maksimir blistao punim sjajem. Opeka nije mogla biti drugo nego romantičarski perivoj, ali perivoj koji nije krenuo u smjeru kopiranja tada poznatih europskih primjera, već kreiranjem vlastitih osobitosti koje su ga uzdigle na europsku razinu. Osim vrijednosti prepoznatljivih za pejzažne perivoje kao što su vizure, vedute i ljepota krajobrazne kompozicije, romantičarska obilježja kao što su koloristički efekti i zanimljivi prostorni doživljaji zbog raznolikih planova i scena, postignuti su u Opeki brojnim biljnim vrstama koje se pojavljuju u najrazličitijim formama, varijetetima i kultivarima.
Perivoj u Opeki nalazi se dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Varaždina, u viničkom kraju poznatom po velikoj gustoći dvoraca i kurija. Nalazi se na krajnjim obroncima Maceljske gore, na samoj granici prema dravskoj dolini. Prema pejzažnim i reljefnim obilježjima, Opeka se može podijeliti na dva dijela: donji dio na blago nagnutom i ravnom terenu, perivojno i hortikulturno intenzivno obrađen, i gornji dio umjereno valovitog reljefa s djelomično ili potpuno sačuvanom šumskom vegetacijom.
Na području arboretuma Opeka tri su šumske zajednice. Veći dio pripada klimatogenoj šumskoj zajednici hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco petraeae - Carpinetum illyricum). U gornjem dijelu, osobito na jačem nagibu, nalazi se acidofilna šumska zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castanetum illyricum) koja je djelomično iskrčena i zasađena crnogoricom duglazijom, kanadskom čugom, borovcem i arišom. Samo na malim oazama, na najnižem, povremeno plavljenom dijelu perivoja, sačuvala se šuma hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris). Oko jezera se nalazi velik broj najrazličitijih zajednica močvarnog i vodenog bilja.
U perivoju raste drveće i grmlje doneseno iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i mnogih europskih zemalja. Prema popisu bilja 1963. godine u perivoju je bilo: 4927 primjeraka bjelogoričnog drveća, 8651 crnogorično stablo, 13 primjeraka zimzelene bjelogorice, 299 bjelogoričnog grmlja, 86 zimzelenih grmova, 10 crnogoričnih grmova, 14 penjačica i 16 povijuša, ukupno 14 016 primjeraka, odnosno 182 različite vrste. Ako bismo uzeli u obzir različite forme, varijetete i kultivare, onda bi se broj vrsta približio brojci od osam stotina. Od četinjača su u velikom broju primjeraka i formi zastupljeni ovi rodovi: Pseudotsuga (duglazija), Tsuga (čuga), Picea (smreka), Pinus (bor), Abies (jela), Chamaecyparis (pačempres), Thuja (tuja), Juniperus (borovica) i Taxus (tisa). Od autohtonih listača najviše su zastupljeni ovi rodovi: Populus (topola), Salix (vrba), Quercus (hrast), Robinia (bagrem), Tilia (lipa), Fraxinus (jasen) i dr. Tu su i listače egzote kao japanski javor, američki kesten, katalpa, crni orah, tulipanovac, magnolije, maklura, paulovnija, pterokarija, sofora i dr. Opeka je poznata po velikom broju penjačica. Mnogo je drveća koje svojim impozantnim izgledom, veličinom i ljepotom izaziva divljenje posjetitelja. Od perivojnog inventara očuvano je još nekoliko izvornih kamenih klupa izuzetne ljepote i vrhunskog dizajna 19. stoljeća.
Perivoj u Opeki ne može se uspoređivati s ostalim perivojima uz dvorce jer je to jedinstven primjer perivojne arhitekture koja je, nasreću, dobro očuvana, a ima najvišu estetsku vrijednost i dendrološku raznolikost kakvu ne posjeduje nijedan perivoj u Hrvatskoj.

 
Vi ste:
vlasnik/ca dvorca
potencijalni kupac
planiram posjet nekom dvorcu
generalno zainteresiran/a za temu dvoraca
ovdje sasvim slučajno