|
Od tri krila koja tlocrtno čine slovo U, glavno sjeveroistočno krilo je veće i krovištem nadvisuje mnogo manja i uža bočna krila. Nakon dvorca izgrađena konjušnica i još kasnije izvedene prigradnje bočnim krilima dvorca, zatvaraju s dvorcem unutrašnje dvorište.
Dvorac Oroslavje donje donosi novost u dotadašnjoj baroknoj shemi zagorskih dvoraca. Umjesto hodnika s arkadama na dvorišnoj strani dvorca, kako je to bilo uobičajeno kod ranobaroknih i baroknih dvoraca Hrvatskoga zagorja, u tom se dvorcu krajem baroka hodnik pojavljuje u uzdužnoj osovini glavnog krila i na taj način omogućuje gradnju prostorija s obje strane hodnika. Glavni motiv tlocrta prizemlja je velika veža kojom se dolazi do dvorišta. Stubište, u koje se ulazi vežom, vodi do velikog predvorja odakle se ulazi u središnju dvoranu dvorca na prvom katu. Glavne prostorije dvorca orijentirane su na vanjska pročelja. U unutrašnjosti je nekoliko tipova svodova. Bačvasti svodovi su u prizemlju, češki su u hodniku i veži, a koritasti u sobama na prvom katu.
Pročelja dvorca nose obilježja kasnobaroknog klasicizma. Fasadnu plastiku u prizemlju čine horizontalne trake stilizirane rustike, a na katu ritam pilastara i prozorskih okvira. Glavno pročelje s jedanaest prozorskih osi istaknuto je plitkim rizalitom koji završava trokutnim zabatom, a u prizemlju ga krasi reprezentativni portal. Dvorišna pročelja su jednostavna, samo s razdjelnim vijencem etaža i jednostavnim okvirima prozorskih otvora.
Svod glavne dvorane na katu (tzv. palače) oslikan je zidnim slikama alegorijskog sadržaja, nastalim potkraj 18. stoljeća. U iluzionističkoj arhitektonsko-figurativnoj kompoziciji, unutar rubno naslikane balustrade i blago naoblačenog neba, prepoznajemo grčko-rimske bogove i heroje među kojima je i poletni Merkur. Zidne slike u ostalim sobama na katu i u hodniku nastale su u 19. stoljeću. U glavnoj dvorani očuvana je još posljednja kasnobarokno-klasicistička peć ukrašena cvjetnim i voćnim viticama. |