Perivoj

Iako današnji perivoj ima obilježje pejzažnog parkovnog prostora, povijesni izvori upozoravaju na barokno-klasicističke elemente perivojne arhitekture oko dvorca u Oroslavju donjem. Vrtovi uz dvorac nastali su vjerojatno već potkraj 18. stoljeća, a kako su izgledali u drugoj polovici 19. stoljeća vidi se na staroj katastarskoj karti. Dvorcu se tada prilazilo alejom dugom 230 m, a ispred južnog pročelja bio je dekorativni parterni vrt. Prema jugozapadu perivoj se vezao za postojeću šumu. Lijevo od ulazne aleje, a južno od ukrasnog vrta, nalazila se prostrana livada na kojoj je danas nogometno igralište. Preoblikovanjem 1885. godine perivoj se proširuje i dobiva obilježja pejzažno-romantičarske perivojne arhitekture. Mijenja se i tlocrtna kompozicija, pa kruta barokna aleja biva mekanijom i tako se prilagođava tada modernom parkovnom konceptu. Tako oblikovan perivoj, uz manje izmjene, očuvao se do danas, ali osiromašen za brojne sadržaje, zapušten i degradiran nogometnim igralištem i individualnim stambenim zgradama s kolnim pristupom kroz glavnu aleju.
U perivoj se ulazi kroz raskošni i veoma lijep barokni portal koji je, gledajući s juga, završetak vizure glavne ulice u Oroslavju. Ispred istočnog pročelja dvorca nalaze se dva barokna kamena kipa iz 18. stoljeća. U nas su rijetki barokni kipovi s mitološkim bićima. Flora, božica cvijeća, i Satir nalazili su se u perivoju ispred dvorca Oroslavje gornje, a u Oroslavje donje preneseni su vjerojatno između dva svjetska rata kada je industrijalac Milan Prpić posjedovao oba dvorca. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih, u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća većinom žalosnih, npr. žalosni grab, žalosna bukva, žalosni jasen i žalosna sofora. Osim zanimljive flore, perivoj posjeduje zanimljivu faunu. Od 1980. do 1983. godine u njemu je zabilježeno 37 vrsta ptica koje su svoja gnijezda savile u granama parkovnog drveća u Oroslavju donjem.