Zajezdu je gradio nepoznati štajerski graditelj oko 1740. godine koja stoji u natpisu nad crtežom dvorca u »Statusu familiae Patachich«. Dvorac je arhitektonski vrlo značajan jer predstavlja ranu pojavu otvorenog zrelobaroknog tipa dvorca u sjevernoj Hrvatskoj. Novost je tlocrt dvorca koji odaje utjecaj austrijske arhitekture. Tri krila dvorca omeđuju dvorište koje s četvrte, zapadne strane zatvara zid. U sredini zida je veliki barokni portal, građen u drugoj polovici 18. stoljeća na kojem je nekada bio grb obitelji Patačić. Tlocrt je jednostavan: uz arkadno rastvoren i češkim svodovima natkrit hodnik na dvorišnim pročeljima nižu se prostorije orijentirane prozorskim otvorima na vanjska pročelja. U srednjem krilu, u osovini tlocrta i ulaznog portala, smještena je na prvom katu glavna dvorana. Sobe prizemlja nadsvođene su bačvastim, a na katu koritastim svodovima. Svodovi nose štukaturne ukrase pretežno s florealnom dekoracijom na tjemenu svoda, a uglove krase školjke ili rokajni motivi. Vanjska su pročelja dvorca na uglovima ojačana rustikom, a zidne plohe raščlanjene su samo prozorskim otvorima: dvanaest na središnjem, po šest na bočnim i tri na čelnom pročelju. Dvorišna pročelja otvorena su velikim arkadama u obje etaže, i to na pročelnom krilu sa pet arkada, a na bočnim krilima s po dvije arkade. Na kraju sjevernoga bočnog krila, u širini hodnika i prozorom prema dvorištu, nalazi se dvorska kapela. Tlocrtno je vrlo mala, proteže se dvjema etažama i završava češkim svodom koji se oslanja na ugaone pilastre. S hodnika prvog kata ulazi se na malo, konveksno razgibano pjevalište. Iz krova iznad kapele do četrdesetih godina 20. stoljeća uzdizao se mali jednostavan toranj. U dvorsku kapelu donesen je oltar Sv. Pavla iz Crkve sv. Marka u Zagrebu, uklonjen iz nje pri restauraciji crkve nakon potresa 1880. godine. Danas se taj oltar čuva u Povijesnom muzeju Hrvatske u Zagrebu. |